Mnogim roditeljima već u upisu u dječje vrtiće u rukama završe letci za strane jezike. English? Deutch? Magyar? Spanish? French? Nakon toliko papira i reklama, nastaje dilema je li pohađanje stranog jezika dobro za njihovo dijete i koja je prikladna dob za početak učenje stranog jezika.

UČENJE KORAK PO KORAK

„Mi našeg malog nećemo upisati. Ma nek’ se još igra, bude još puno učio još i ako krene na fakultet, bude si sam odabrao. To su samo neki od načina razmišljanja pojedinca. Jezičari se vječno pitamo, zašto ne? Učenje stranog jezika u vrtiću počinje od igre, satova gdje će se dijete uz igru i zabavu simultano slušati i zapamtit riječi stranog jezika. Na prvi pogled učitelj ili odgajatelj će možda steći dojam da dijete ne pamti ili ne razumije dovoljno, ali nakon kraćeg perioda, pokazuju se rezultati. Važna je tehnika postupnog uvođenja učenja novih jezika. Vrlo je važno podijeliti gradivo na cjeline i učenje razdijeliti na željeni period te postupno započeti s učenjem. Ako djecu „bombardiramo“ novim vokabularom i s previše informacija, u njima će to probuditi negativne osjećaje i može doći do otpora.

DJEČJI MOZAK JE KAO ORMARIĆ ČIJE PRAZNE LADICE TREBA NAPUNITI SADRŽAJEM

Ne smijemo zanemariti podatak da se mozak djeteta vrtićkog uzrasta sastoji od više od 100 bilijuna moždanih stanica koje jedva čekaju da se ispune podacima. U prijevodu to za odgajatelja ili učitelja znači predivan ormarić prepun praznih ladica u koje treba staviti stvari na pravo mjesto. Mnogi jezičari se slažu, da nema dogovora u vezi prikladne godine. Ako je moguće, dijete je potrebno izlagati stranom jeziku već od kolijevke.

ISKORISTITE TEHNOLOŠKU POMOĆ

U današnje vrijeme gotovo da nema kućanstva u kojem ne bi našli svu „pametnu“ tehnologiju kao što su npr. mobitel, tablet ili računalo. To su sve korisna pomagala za početak učenja stranoga jezika! Preko različitih medija djetetu tehnologija omogućava slušanje pjesmica ili gledanje crtića na stranom jeziku. Koliko puta smo se sjetili za rođendanski poklon u knjižari kupiti djetetu slikovnicu na stranom jeziku? To je odlična ideja s pozitivnom svrhom.

DOBRODOŠLA DVOJEZIČNOST I VIŠEJEZIČNOST!

U našoj najužoj okolini postoje odlične predispozicije za istovremeno učenje više jezika: slovenskog, mađarskog i hrvatskog jezika. Ako se dijete zabavlja i uz igru istovremeno uči, svakom roditelju i učitelju ili odgajatelju to bi trebao biti samo poticaj. Pošto djeca u dvojezičnom okruženju istovremeno usvajaju dva jezika, zašto ne bi prazne „ladice ormarića“ u mozgu našega djeteta ispunili s još kojim stranim jezikom?

UČENJE KROZ IGRU

Učitelj ili odgajatelj mora biti motiviran za rad s djecom i vrlo inovativan. Preko različitih radionica, npr. pjesmica, plesa, izrađivanja različitih radova djeca će zavoljeti jezik. Dobar odgajatelj ili učitelj poznaje važnost igre kao temelja za učenje jer se ipak radi o djeci najmlađe dobi koja tako najlakše usvajaju znanja.

NIKADA NIJE KASNO ZA UČENJE.

 

KOLIKO JEZIKA ZNAŠ, TOLIKO LJUDI VRIJEDIŠ!

 Na latinskom »QUOT LINGUAS CALLES, TOT HOMINES VALES«, u prijevodu znači: Koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš. Koliko puta smo se i sami uvjerili u tu izreku? Koliko puta smo si predbacivali što nismo dovoljno učili jezike u školi?

Učenje jezika je uvijek korisno i ako smo u mladosti propustili naučiti nove jezike, nikada, ni u jednoj životnoj dobi nije prekasno upisati se na tečaj stranih jezika i početi iznova.

 

Andreja Havoj