HKD Pomurje je 22. listopada organizirao izlet u Hrvatsko zagorje gdje smo posjetili poznato marijansko svetilište, Mariju Bistricu, etno-selo Kumrovec i spomenik Matiji Gupcu te gupčevu lipu u Gornjoj Stubici.
Najveće hrvatsko marijansko svetište
U Mariji Bistrici smjestilo se najveće marijansko svetište hrvatskoga naroda. Kip Majke Božje bistričke već stoljećima privlači rijeke posjetitelja i daje im duhovnu, kulturnu i sveopću životnu snagu. Zavjetni čudotvorni kip Majke Božje bistričke izrađen je oko 1499. godine i pripada nizu crnih Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njezina tamna boja nije izvorna.
Misteriji svetišta: Kako Gospa stoljećima spašava Hrvate… Priča se da je Gospin kip iz Marije Bistrice svijetlio ispod betonskog bloka gdje ga je od Turaka sakrio svećenik.
Povijest svetišta seže u doba Osmanlija. Turci su 1545. Godine doprli do Konjščine, a tadašnji župnik Benedikt je kao najveću vrijednost uzeo upravo Marijin kip i donio ga u crkvu Svetog Petra i Pavla te ga zakopao pod korom.
1000 čuda u 100 godina
U sljedećih 100 godina zabilježili su više od 1000 čudesnih ozdravljenja. Hrvatski sabor je 1715. godine odlučio crkvi darovati oltar dostojan Bogorodice. Tijekom obnove i gradnje crkve 1879. godine izbio je veliki požar u kojem je izgorjelo sve osim velikog oltara i kipa Majke Božje. U narodu je čudotvorno spasenje kipa bilo samo još jedan pečat koji je utvrdio moć. Crkvu je papa Pio XI. 1923. godine proglasio bazilikom i time je dobila veliki značaj u vjerskom pogledu.
Za ukupnu arhitekturu svetišta Majke Božje bistričke poseban značaj ima Kalvarija ili Križni put. Izgrađena je nedaleko od crkve Majke Božje bistričke, na susjednom brdu.
GUPČEVA LIPA I SPOMENIK SELJAČKOJ BUNI U GORNJOJ STUBICI
Pokraj crkve sv. Jurja u Gornjoj Stubici nalazi se više od 400 godina stara Gupčeva lipa, jedini živi svjedok Seljačke bune iz 1573. godine. Danas je lipa visoka 9 m i opsega 4,70 m.
Od 1957.g. lipa je proglašena spomenikom prirode i stavljena pod zaštitu države kao zaštićeni spomenik kulture.
Spomenik Seljačkoj buni 1573. i Matiji Gupcu je monumentalna kiparska kompozicija autora Antuna Augustinčića sa suradnicima. Podignuta (1971. – 1973. godine) u spomen-parku kod dvorca Oršić u Gornjoj Stubici u kojem se nalazi i Muzej seljačkih buna. Spomenik se sastoji od dvaju krila na kojima su brončani reljefi, a položena su na kameno postolje ispred kojih je brončana samostojeća figura Matije Gupca s uzdignutim rukama i mala brončana figura Petrice Kerempuha. Na bočnim su reljefima dva trokutasta kadra s figurativnim prikazima, na lijevom je prikaz bitke kod Stubice, a na desnom prikaz svakodnevnog života 16. stoljeća.
Ova kompozicija izrađena je od bronce i kamena, veličine 40 m x 7,5 m, a ukupna površina reljefa na spomeniku iznosi 180 kvadratnih metara.
MUZEJ STARO SELO KUMROVEC
Etno-selo u Kumrovcu jedinstveni je muzej na otvorenom u Hrvatskoj znamenit po svojih tridesetak objekata tradicijske arhitekture u kojima su postavljene etnografske izložbe. On posjetiteljima dočarava zagorsku tradiciju ruralnog prostora s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Starinske hiže kriju zanimljive inscenacije seoske kulture življenja kao i prikaze tradicijskih obrta. Muzej Staro selo Kumrovec organizira povremene izložbe u galerijskom prostoru muzeja, muzejske radionice tijekom cijele godine, prezentacije tradicijskih obrta (kovački obrt, kolarstvo, Od konoplje i lana do platna, lončarstvo, košaraštvo).
Muzejske radionice, prezentacije starih zanata i raznovrsna događanja razlog su velikog zanimanja posjetitelja. Kumrovec je i rodno mjesto Josipa Broza Tita, a u blizini Kumrovca, u prelijepom krajoliku Zelenjaka, nalazi se i Spomenik hrvatskoj himni ispjevanoj u idiličnom zelenilu klanječke okolice.
Na kraju smo na izletištu KOZJAK imali odličnu večeru i okrijepljeni u večernjim satima nastavili put u smjeru Lendave.
