U sociološkom smislu kultura podrazumijeva sve čovjekove materijalne i duhovne tvorevine: vrijednosti, moral, umjetnost, običaje i navike. Sve su to čimbenici koji određuju način života u ljudskoj zajednici, gdje razmatramo čovjekovo razmišljanje, prosuđivanje, djelovanje, ali i postojanje. Kada se pojavila pandemija, morali smo u velikoj mjeri promijeniti svoj način života. Ljudi su promijenili svoje vrijednosti i stavili zdravlje na prvo mjesto te se pobrinuli da obuzdamo bolest. To znači da mijenjamo svoju svakodnevicu i prilagođavamo je situaciji. Morali smo se pridržavati uputa zdravstvenih organizacija i državnih uredbi te osigurati sigurnost sebi i drugima. Bili smo spriječeni u ostvarivanju kontakta s drugim ljudima jer se od njih možemo zaraziti, a time se zarazi još veći broj ljudi. Veliku većinu navika koje smo uzimali zdravo za gotovo pa čak i preporučljive u svakodnevnom životu, kao što su npr. druženja s prijateljima i obrazovanja u školi. Pravila koja vrijede u normalnom vremenu su ograničena i napustili smo običaje i navike na koje smo navikli i ponašati se u skladu s novima.

Pandemija je prošla, što sad?

Vir: Internet

Naše društvo je udruga građana, živimo u općini gdje djeluje četrdesetak kulturnih te veliki broj sportskih i drugih udruga, ako dodamo općinske i manjinske 

kulturne ustanove, konkurencija je velika za ostvariti kulturnu produkciju te financijska sredstva koja su dovoljna za realizaciju godišnjeg programa rada. Program rada donosimo na početku godine u kojem predlažemo kulturne i turističke projekte koje nakon što su potvrđeni treba napisati, prijaviti i pridobiti. Za vrijeme pandemije bili smo uspješni s projektima koji nisu uključivali aktivnosti i priredbe s većim brojem ljudi, izdavali smo tiskane publikacije, radili online izložbe, izgrađivali HKC Zrinski i postavili spomenik.Pandemija je ukinuta, izgubili smo navike družiti se s prijateljima, zabranjene su bile kulturne i sve druge priredbe. Kako se vratiti na tradicionalne običaje, kakve projekte napisati koji budu inovativni, kvalitetni i da svojim sadržajima prikupe natrag naše članove i posjetitelje. Svečanost otkrivanja spomenika Nikoli Zrinskom sastavljena je od četiri projekta:kulturna priredba Dan hrvatske kulture u Lendavi (svečanost otkrivanja spomenika), likovna izložba Nikola Zrinski u Kulturnom domu Lendava, međunarodni povijesni simpozij Kult Zrinskih u Lendavi te izdavanje publikacije s povijesnog simpozija. Od turističkih projekata su tradicionalni Međimurski sejem i Dalmacija u mom oku zamišljeni i realizirani kao male specifične turističke priredbe s posebnom gastronomskom i glazbenom ponudom. Zrinijada, kulturno turistička priredba, realizirana je u starograđanskom dvorištu zgrade u kojoj se nalazi HKC Zrinski.

Tada se prvi puta vidjelo koje mogućnosti nudi novopridobljena infrastruktura našega centra. Cilj tih priredbi nije da se privuku brojni posjetitelji (za takvu organizaciju naše društvo nema ni materijalnih niti ljudskih potencijala), već da se specifična ponuda u skladu s osnovnim ciljem našega društava (očuvanje hrvatske tradicije i kulture) ponudi kulturni turizam za manje skupine koje žele nešto drugačije. Naslov ovog članka Mijenjanje navika zbog pandemije najviše je vidljiv u nastojanjima da se okupi Folklorna sekcija. Od ožujka su počele vježbe na koje su doslovno dolazili 2-3 člana, nije išlo te smo osnovali Folklornu vokalnu skupinu koju je vodio Riki Lebar. Rad vokalne skupine koja je imala par nastupa je primijećen i polako su se pridružili stari folkloraši. Za ozbiljne nastupe na Vinkovačkim jesenima i 10. Saboru u Ljubljani pridružili su se i naši prijatelji iz KUD-a Žiškovec, a sve zajedno nas je uvježbala naša nova umjetnička voditeljica Martina Kuretić-Sedlar. Koncert Lendavi od srca pripreman od početka godine pokazao je da uvijek poslije kiše dolazi sunce. Tamburaši HKD-a Pomurje cijelo vrijeme pandemije vježbali su u tišini te proširili repertoar pjesama s vokalnom pratnjom. Dilema kada u siječnju u jeku pandemije pišeš projekt, izabrati samostalni koncert ili napraviti Tambutaški festival u kojem bi tamburaši pokazali svoje vrijednosti riješena je idejom da tamburaši nastupaju zajedno sa Zborom Vita. Samostalne i zajedničke pripreme, odličan izbor pjesama i aranžmana za tamburaše, vokalne soliste i zbor, umjetničkih voditelja Danijela Berdena i Nikole Kraljića, stvorio je vrhunski koncertni doživljaj. Odlične interpretacije, lirske recitacije koje su uzvisivale osjećaj pripadnosti Lendavi, rezultirale su prekrasnim koncertom prepunim emocije koje je dugotrajnim aplauzima nagradila znalačka lendavska publika u prepunoj lendavskoj kazališnoj i koncertnoj dvorani. Danima poslije koncerta prepričavali su se dojmovi, posebno kada smo snimku poslali svima da uživaju u koncertu.

Možda taj događaj promjeni navike koje smo stekli za vrijeme pandemije i pokaže životne radosti koje organizira naše društvo. 

Đanino Kutnjak